Page 13 - Zupa_Prelog_monografija_2017
P. 13

kom  bogoslovnom  fakultetu  Sveučilišta  u  za sadašnjost i budućnost. Sastoji se od četiri
            Zagrebu.                                      poglavlja.
                 Pritom valja istaknuti slučajnu podudar-      - Svi putovi vode u Prelog, s podnaslovom
            nost između triju ključnih riječi u naslovu; ri-  Antun Hoblaj i njegovih četrdeset godina služe-
            ječ je o proslavi triju obljetnica. Naime, dok  nja Bogu, Crkvi i Međimurju, prvo je poglavlje
            župnik slavi 40. obljetnicu svećeničkog slu-  prvoga  dijela  monografije,  autora  Jurja  Ko-
            ženja, župa je proslavila 250. obljetnicu po-  larića, umirovljenoga redovitoga profesora i
            svećenja crkve (1758. – 1761.), a grad Prelog  dekana Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta
            750.  obljetnicu  svojega  utemeljenja  (1264.).  Sveučilišta u Zagrebu, svećenika Zagrebačke
            Uzevši u obzir tri spomenute značajne obljet-  nadbiskupije, poznatog teologa, povjesniča-
            nice, sasvim je opravdano da ova monografi-   ra  i  ekumenista,  prebendara  Prvostolnoga
            ja kao publikacija bude u čast župnika, župe  kaptola  zagrebačkog.  Po  opsegu  i  struktu-
            i Grada Preloga. Zato se ona predstavlja kao  ri  (uvod,  pet  poglavlja,  opširan  zaključak),
            Knjiga prijatelja u čast župnika Antuna Hoblaja,  tekst je vrlo važan. Zašto se u naslovu nalazi
            te župe i Grada Preloga (Liber amicorum in ho-  općepoznata izreka koja je izvorno povezana
            norem parochi Antonii Hoblaj necnon parochiae  s putovima Rimskoga Carstva, odnosno gra-
            et urbis Prelog). Pojednostavljeno rečeno, ova  dom Rimom, i koja je primijenjena na Prelog,
            publikacija predstavlja se kao svečani spis.   autor argumentirano obrazlaže u svojem III.
                   Izvori  iz  kojih  je  nastao  ovaj  svečani  i IV. poglavlju. Tekst Jurja Kolarića čitatelja
            spis su dakle raznoliki, kao što su i raznovr-  uvodi  u  cjelinu  monografije  odnosno  sveča-
            sni autori koji su uključeni u njegovu izradu.  nog spisa u povijesnom kontekstu župe, žu-
            Prevladava društveno i humanističko-znan-     pnika i Grada Preloga, s brojnim poveznica-
            stveno  područje  s  različitim  specijalizacija-  ma povijesnih činjenica, događaja i likova sa
            ma,  kao  što  je  crkvena  povijest,  kršćanska  sadašnjim  trenutkom,  što  se  čitatelju  može
            duhovnost, liturgika i pastoralno-katehetska  činiti posebno zanimljivim.
            specijalizacija,  koja  je  posebno  upućena  na   - Župa sv. Jakoba u Prelogu - riznica starih
            interdisciplinarni  suodnos  sa  suvremenom  kajkavskih pjesama naslov je drugoga poglav-
            komunikologijom.                              lja, autora Ivana Zvonara, koji je poznat po
                   Uz  tematske  tekstove,  čiji  su  izvori  nizu  studija,  rasprava,  eseja,  prikaza  i  knji-
            spomenuta znanstvena područja i specijaliza-  ževnih kritika vezanih za prostor sjeveroza-
            cije, posebno se izdvajaju kratki memoarski  padne Hrvatske i kajkavskog narječja, u čijem
            tekstovi. Riječ je o sjećanju ili uspomeni većeg  se sklopu nalazi i župa sv. Jakoba u Prelogu.
            broja osoba na lik jubilarca Antuna Hoblaja.       - U trećem poglavlju prvoga dijela nas-
            Svaki autor bio je pozvan da slobodno izabe-  lovljenom Blaženi Alojzije Stepinac: »Ostanite
            re temu o kojoj želi pisati i kako će svoj tekst  vjerni do groba Crkvi katoličkoj!«, autor stavlja
            oblikovati. Dakle, izvor tih tekstova je auto-  naglasak  na  citat  blaženika.  Napisao  ga  je
            rova  uspomena,  odnosno  sjećanje  iz  kojega  Juraj  Batelja,  umirovljeni  profesor  na  Kato-
            svojim stilom izlaže vlastitu uspomenu na lik  ličkom  bogoslovnom  fakultetu  Sveučilišta
            jubilarca, o kojoj je za ovaj svečani spis odlu-  u  Zagrebu.  Godine  1991.  nadbiskup  Franjo
            čio posvjedočiti. Nije se išlo za tim da autor  kardinal  Kuharić  imenovao  ga  je  promica-
            u načelu bude poznati pisac, nego osoba koja  teljem  postupka  za  proglašenje  blaženim  i
            će znati prisjetiti se nekih pojedinosti, osobi-  svetim zagrebačkog nadbiskupa Alojzija kar-
            to  ako  je  riječ  o  događaju ili  doživljaju koji  dinala Stepinca. Iste je godine to imenovanje
            je drugima nepoznat, a koji bi po autorovoj  potvrdila i Kongregacija za proglašenje bla-
            procjeni bilo dobro iznijeti na vidjelo, što će  ženih i svetih u Rimu, te ga učinila »rimskim
            pridonijeti proširivanju cjelovitije predodžbe  postulatorom«, odnosno svojim suradnikom.
            o jubilarcu. Svi ti brojni autori pripadaju pr-  U tom je svojstvu autor toga teksta istražio
            vom krugu prijatelja koji je stvorio ovaj sveča-  135 arhiva u crkvenim i svjetovnim arhivima,
            ni spis. Dakako, moglo je biti i drugih autora  u domovini i inozemstvu, te prikupio doku-
            i priloga. Štoviše, netko bi mogao požaliti što  mentaciju koja sadrži više od 40.000 stranica.
            nije imao priliku i sâm iznijeti još neke teme i  Temeljem tih istraživanja, uz pomoć suradni-
            sjećanja, no to bi uvelike produljilo nastajanje  ka, izradio je znanstveni rad, tzv. poziciju, od
            monografije.                                  6000 stranica u šest svezaka, na temelju koje
                   Svečani spis je strukturiran u četiri di-  je Kongregacija za kauze svetaca odlučivala
            jela s obilježjem tematskih cjelina, a svaki od  o  proglašenju  blaženim  kardinala  Alojzija
            njih u nekoliko poglavlja.                    Stepinca.  Rezultat  toga  mukotrpnoga  rada
                   Prvi dio naslovljen je Povijesni i kultu-  potvrđen je proglašenjem blaženim Alojzija
            rološki okvir župne zajednice sv. Jakoba. Riječ je  Stepinca.  O  proglašenju  blaženim  i  svetim,
            o pogledu unatrag, na ono što je prošlo, ali  kao što se iz autorova priloga može zaključi-
            što je u isto vrijeme od nezaobilazne važnosti  ti, »odlučuje« uglavnom pobožnost vjernika
                                                                                                                              13
   8   9   10   11   12   13   14   15   16   17   18