Kratka povijest župe

Pictures with the article 8

PRELOG

Prelog se prvi put spominje u jednoj pisanoj ispravi o Međimurju iz 1226. godine, koja se čuva u Arhivu Prvostolnog Kaptola zagrebačkog. U toj se ispravi spominje posjed Otok kraj Preloga. U proljeće 1241. godine Tatari su, prešavši Muru, opustošili Međimurje, a nakon njihova odlaska hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. nastoji obnoviti opustjelo Međimurje i u tu svrhu doseljenicima ili tzv. "kraljevskim gostima" dijeli razne privilegije. Doseljenici su nedaleko od Drave utemeljili trgovište Prelog koji se pod tim imenom prvi put spominje 1264. godine. U prvom popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334. godine naselje se naziva Perlok, a u popisu iz 1501. godine Prylak. Čini se da ime Prelog dolazi od riječi "prelaz", s obzirom na to da se naselje smjestilo na rijeci Dravi, na mjestu gdje se rijeka "prelazila". U prvom popisu župa Zagrebačke biskupije spominje se 11 župa, ali se od njih poimence navode samo tri župe - Štrigova, Subotica i Prelog ("ecclesia sancti Laurentii de Perlok"), što znači da je župna crkva bila posvećena sv. Lovri.

Župna crkva sv. Jakoba Starijeg apostola u Prelogu

Župna crkva sv. Jakoba Starijeg apostola bila je najprije posvećena sv. Lovri mučeniku, na što podsjeća današnja crkva sv. Lovre u Cirkovljanu. Od 1650. godine župna crkva u Prelogu spominje se pod titularom sv. Jakoba Starijeg apostola. Nova crkva u baroknom slogu građena je od 1758. do 1761. godine i jedna je od najljepših hrvatskih baroknih crkava. Svod crkve s kupolicama nad prostranom dvoranom crkvene lađe prvi je takve vrste u hrvatskoj crkvenoj arhitekturi. Trodijelni oltar u svetištu crkve s likovima sv. Jakoba, sv. Josipa i sv. Ivana Nepomuka, kao i oltarni retabl (ploha iza ili iznad menze oltara, odnosno okvir za oltarnu sliku ili pala) predstavljaju remek-djelo Josipa Hermana i Vida Koenigera, baroknih umjetnika iz Graza. Unutrašnjost crkve oslikao je 1813. godine talijanski slikar Aloysius Belli, a oltarne pale za pokrajne oltare od sv. Ružarija (krunice) i Sveta Tri Kralja oslikao je 1869. godine Giacomo Brollo iz Germone di Friuli iz Italije. Crkva je temeljito obnovljena u razdoblju od 1987. do 2008. godine.

Uz župnu crkvu nalazio se najprije drveni (do 1768.) a onda zidani župni dvor koji je srušen 1986. godine, a na istom je mjestu sagrađena današnja župna kurija. Na mjestu starih gospodarskih zgrada podignut je 2006. godine suvremeni pastoralni centar "Bi. Alojzije Stepinac". U neposrednoj blizini župne crkve u Prelogu podignuta su poprsja (biste) trojici najzaslužnijih hrvatskih velikana koji su svojim životom i djelom sačuvali slobodu i nacionalnu, kulturnu i vjersku baštinu Međimurja.

Kapela Presvetog Trojstva

Podignuta je na sjeveroistočnom dijelu Preloga, na križanju cesta za Donji Kraljevec i Cirkovljan. Kapela s kasnobaroknim karakteristikama sagrađena je 1841. godine, a dala ju je sagraditi Franciska pl. Glavina, supruga Ljudevita pl. Glavine, preloškog vlastelina i zastupnika u mađarskom parlamentu.

Kapela sv. Stjepana Kralja na groblju

Sagrađena je u neogotskom slogu sredinom 19. stoljeća na gradskom groblju. U kapeli se nalazi kripta u kojoj su pokopani preloški župnici i svećenici Stjepan Foky, Martin Lapossy, Ivan Kuhar, Alojzije Vojvoda i Alojzije Slaviček. Kapela je triput obnavljana - 1979. 2001. i 2013. godine.

Pil sv. Florijana kod benzinske crpke INA u Prelogu. Pil sv. Florijana nalazi se na Trgu sv. Florijana To je kasnobarokni kip zaštitnika od požara koji su podigli Josip pl. Glavina i Matija Zvornik 1777. godine, a riječ je o jednom od najljepših kasnobaroknih ostvarenja u Međimurju. Godine 1943. kip je premješten na današnje mjesto kako bi se na njegovu mjestu mogao podignuti spomenik stanovnicima Preloga poginulim u Prvom svjetskom ratu