Prelog se prvi put spominje u jednoj pisanoj ispravi o Međimurju iz 1226. godine, koja se čuva u Arhivu Prvostolnog Kaptola zagrebačkog. U toj se ispravi spominje posjed Otok kraj Preloga. U proljeće 1241. godine Tatari su, prešavši Muru, opustošili Međimurje, a nakon njihova odlaska hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. nastoji obnoviti opustjelo Međimurje i u tu svrhu doseljenicima ili tzv. "kraljevskim gostima" dijeli razne privilegije. Doseljenici su nedaleko od Drave utemeljili trgovište Prelog koji se pod tim imenom prvi put spominje 1264. godine. U prvom popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334. godine naselje se naziva Perlok, a u popisu iz 1501. godine Prylak. Čini se da ime Prelog dolazi od riječi "prelaz", s obzirom na to da se naselje smjestilo na rijeci Dravi, na mjestu gdje se rijeka "prelazila". U prvom popisu župa Zagrebačke biskupije spominje se 11 župa, ali se od njih poimence navode samo tri župe - Štrigova, Subotica i Prelog ("ecclesia sancti Laurentii de Perlok"), što znači da je župna crkva bila posvećena sv. Lovri.
Župna crkva sv. Jakoba Starijeg apostola bila je najprije posvećena sv. Lovri mučeniku, na što podsjeća današnja crkva sv. Lovre u Cirkovljanu. Od 1650. godine župna crkva u Prelogu spominje se pod titularom sv. Jakoba Starijeg apostola. Nova crkva u baroknom slogu građena je od 1758. do 1761. godine i jedna je od najljepših hrvatskih baroknih crkava. Svod crkve s kupolicama nad prostranom dvoranom crkvene lađe prvi je takve vrste u hrvatskoj crkvenoj arhitekturi. Trodijelni oltar u svetištu crkve s likovima sv. Jakoba, sv. Josipa i sv. Ivana Nepomuka, kao i oltarni retabl (ploha iza ili iznad menze oltara, odnosno okvir za oltarnu sliku ili pala) predstavljaju remek-djelo Josipa Hermana i Vida Koenigera, baroknih umjetnika iz Graza. Unutrašnjost crkve oslikao je 1813. godine talijanski slikar Aloysius Belli, a oltarne pale za pokrajne oltare od sv. Ružarija (krunice) i Sveta Tri Kralja oslikao je 1869. godine Giacomo Brollo iz Germone di Friuli iz Italije. Crkva je temeljito obnovljena u razdoblju od 1987. do 2008. godine.
Uz župnu crkvu nalazio se najprije drveni (do 1768.) a onda zidani župni dvor koji je srušen 1986. godine, a na istom je mjestu sagrađena današnja župna kurija. Na mjestu starih gospodarskih zgrada podignut je 2006. godine suvremeni pastoralni centar "Bi. Alojzije Stepinac". U neposrednoj blizini župne crkve u Prelogu podignuta su poprsja (biste) trojici najzaslužnijih hrvatskih velikana koji su svojim životom i djelom sačuvali slobodu i nacionalnu, kulturnu i vjersku baštinu Međimurja.
Podignuta je na sjeveroistočnom dijelu Preloga, na križanju cesta za Donji Kraljevec i Cirkovljan. Kapela s kasnobaroknim karakteristikama sagrađena je 1841. godine, a dala ju je sagraditi Franciska pl. Glavina, supruga Ljudevita pl. Glavine, preloškog vlastelina i zastupnika u mađarskom parlamentu.
Sagrađena je u neogotskom slogu sredinom 19. stoljeća na gradskom groblju. U kapeli se nalazi kripta u kojoj su pokopani preloški župnici i svećenici Stjepan Foky, Martin Lapossy, Ivan Kuhar, Alojzije Vojvoda i Alojzije Slaviček. Kapela je triput obnavljana - 1979. 2001. i 2013. godine.
Pil sv. Florijana kod benzinske crpke INA u Prelogu. Pil sv. Florijana nalazi se na Trgu sv. Florijana To je kasnobarokni kip zaštitnika od požara koji su podigli Josip pl. Glavina i Matija Zvornik 1777. godine, a riječ je o jednom od najljepših kasnobaroknih ostvarenja u Međimurju. Godine 1943. kip je premješten na današnje mjesto kako bi se na njegovu mjestu mogao podignuti spomenik stanovnicima Preloga poginulim u Prvom svjetskom ratu
English
