Page 148 - Zupa_Prelog_monografija_2017
P. 148
I.
Antun Štefan
MISIONARI IZ ŽUPE PRELOG U 20. STOLJEĆU
Uvod tričnim krugovima. Crkva našega vremena
mora imati posve, i u pojedinostima, razra-
Isus Krist, jedinorođeni Sin Božji, poslan đen misijski plan. S improvizacijama se i ek-
je od Oca i rođen od Djevice Marije. On je alfa sperimentima dalje ne može. Valja ući u kon-
i omega, početak i svršetak, kako ga opisuje kretnosti. Valja ustanoviti dužnosti i obveze
knjiga Otkrivenja (Otk 21,6). On je Put, Isti- svih. Valja podijeliti odgovornosti. Valja sva-
na i Život (Iv 14,6). Njegova smrt na križu i komu dodijeliti njegovu zadaću.
njegovo uskrsnuće, temelji su svakoga kršća- Molitva za misije mora biti prva između
nina i svake kršćanske zajednice. On je spa- velikih, zajedničkih molitava Crkve. Zanima-
sitelj svijeta. Na kraju svojega zemaljskoga nje za misije mora postati među katolicima
života On je svojim učenicima dao dužnost osobno, svjesno, univerzalno. Misijski apo-
da »pođu i učine njegovim učenicima sve na- stolat mora biti organiziran. A glavnu riječ
rode, krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Sveto- pri tomu moraju imati biskupi i svećenici iz
ga i učeći ih čuvati sve što im je zapovjedio!« misijskih krajeva. Oni najbolje poznaju teren.
(usp. Mt 28,16-20). Poznaju i potrebe. Imaju i iskustvo.
Razmatranje o Isusu, koji je »prvi i najve- Rasprava na Drugom vatikanskom sa-
ći navjestitelj evanđelja« (Evangelii nuntiandi, boru pokazala je i odviše očito da sudbina i
7), i nas čini navjestiteljima evanđelja. Ono budućnost misija nije u stranim misionarima,
nam doziva u svijest njegovu želju da dade nego u odgoju i podizanju domaćih. Sve što
vječni život onima koje mu je Otac povjerio je strano dira u ponos i samosvijest mladih,
(usp. Iv 17,2). Bog želi da se »svi ljudi spase probuđenih, misijskih naroda, a pogotovu u
i da dođu do spoznanja istine« (1 Tim 2,4), a ponos onih starih, nositelja tisućljetnih nacio-
Isus je znao da je Očeva volja u njegovu živo- nalnih i kulturnih tradicija.
tu bila da i drugim gradovima navijesti Božje Sveti otac Franjo, u svojem nagovoru
kraljevstvo: »Jer za to sam poslan« (Lk 4,43). nacionalnim direktorima Papinskih misijskih
Krist je istinsko svjetlo koje prosvjetljuje sva- djela na kraju njihove Sveopće skupštine 2016.
koga čovjeka koji dođe na ovaj svijet (usp. Iv u Rimu, naglasio je da su »misije bez evan-
1,9). Njegovim spasenjem Bog nas čini svje- gelizacijske strasti poput nevladinih udru-
docima i navjestiteljima. ga«. »Misija čini Crkvu«, napomenuo je Sveti
Tko je uistinu susreo Krista, ne može ga Otac, »i povezuje njezine vjernike s Božjom
držati za sebe, nego ga mora naviještati. Misi- spasonosnom voljom.« Od svojih slušatelja je
je postaju tako »radosni navještaj dara koji je zatražio da se usredotoče na trajnu formaciju
za sve, i koji se nudi svima s najvećim pošti- u misijama, s nakanom »služenja i hranjenja
vanjem svačije slobode. To je dar objave Bo- misijskoga poslanja čitave Crkve«. »Premda
ga-Ljubavi koji je‚ tako ljubio svijet da je dao su organizirana misijska nastojanja važna«,
svoga Sina Jedinorođenca‘ (Iv 3,16 ). Crkva kazao je, »potrebna je određena strast, misti-
se ne može i ne želi osloboditi misijske djelat- ka. Bojim se da vaš rad može ostati vrlo orga-
nosti među narodima i prvotna joj je zadaća niziran, savršeno organiziran, ali bez strasti
ono što zovemo missio ad gentes tj. naviještaj – a tako bi mogla raditi i nevladina organi-
da je Krist‚ Put, Istina i Život‘ (Iv 14,6) u ko- zacija«, upozorio je. Dodao je: »Misija bez
jemu ljudi nalaze spasenje« (Ulaskom u novo mistike svetaca i mučenika beskorisna je. Ako
tisućljeće, 56). nešto treba žrtvovati, žrtvujmo organizaciju i
Posvećenje se u Crkvi i po Crkvi mora idimo naprijed s mistikom svetaca.«
širiti u uvijek novim i prostranijim koncen- U 20. stoljeću Prelog je imao trojicu mi-
148