Page 148 - Zupa_Prelog_monografija_2017
P. 148

I.



                                      Antun Štefan




                                      MISIONARI IZ ŽUPE PRELOG U 20. STOLJEĆU





                                      Uvod                                          tričnim  krugovima.  Crkva  našega  vremena
                                                                                    mora imati posve, i u pojedinostima, razra-
                                           Isus Krist, jedinorođeni Sin Božji, poslan  đen misijski plan. S improvizacijama se i ek-
                                      je od Oca i rođen od Djevice Marije. On je alfa  sperimentima dalje ne može. Valja ući u kon-
                                      i omega, početak i svršetak, kako ga opisuje  kretnosti. Valja ustanoviti dužnosti i obveze
                                      knjiga Otkrivenja (Otk 21,6). On je Put, Isti-  svih. Valja podijeliti odgovornosti. Valja sva-
                                      na i Život (Iv 14,6). Njegova smrt na križu i  komu dodijeliti njegovu zadaću.
                                      njegovo uskrsnuće, temelji su svakoga kršća-       Molitva za misije mora biti prva između
                                      nina i svake kršćanske zajednice. On je spa-  velikih, zajedničkih molitava Crkve. Zanima-
                                      sitelj  svijeta.  Na  kraju  svojega  zemaljskoga  nje za misije mora postati među katolicima
                                      života On je svojim učenicima dao dužnost  osobno,  svjesno,  univerzalno.  Misijski  apo-
                                      da »pođu i učine njegovim učenicima sve na-   stolat  mora  biti  organiziran.  A  glavnu  riječ
                                      rode, krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Sveto-  pri tomu moraju imati biskupi i svećenici iz
                                      ga i učeći ih čuvati sve što im je zapovjedio!«  misijskih krajeva. Oni najbolje poznaju teren.
                                      (usp. Mt 28,16-20).                           Poznaju i potrebe. Imaju i iskustvo.
                                           Razmatranje o Isusu, koji je »prvi i najve-   Rasprava  na  Drugom  vatikanskom  sa-
                                      ći navjestitelj evanđelja« (Evangelii nuntiandi,  boru pokazala je i odviše očito da sudbina i
                                      7),  i  nas  čini  navjestiteljima  evanđelja.  Ono  budućnost misija nije u stranim misionarima,
                                      nam doziva u svijest njegovu želju da dade  nego u odgoju i podizanju domaćih. Sve što
                                      vječni život onima koje mu je Otac povjerio  je strano dira u ponos i samosvijest mladih,
                                      (usp. Iv 17,2). Bog želi da se »svi ljudi spase  probuđenih, misijskih naroda, a pogotovu u
                                      i da dođu do spoznanja istine« (1 Tim 2,4), a  ponos onih starih, nositelja tisućljetnih nacio-
                                      Isus je znao da je Očeva volja u njegovu živo-  nalnih i kulturnih tradicija.
                                      tu bila da i drugim gradovima navijesti Božje      Sveti  otac  Franjo,  u  svojem  nagovoru
                                      kraljevstvo: »Jer za to sam poslan« (Lk 4,43).  nacionalnim direktorima Papinskih misijskih
                                      Krist je istinsko svjetlo koje prosvjetljuje sva-  djela na kraju njihove Sveopće skupštine 2016.
                                      koga čovjeka koji dođe na ovaj svijet (usp. Iv  u Rimu, naglasio je da su »misije bez evan-
                                      1,9). Njegovim spasenjem Bog nas čini svje-   gelizacijske  strasti  poput  nevladinih  udru-
                                      docima i navjestiteljima.                     ga«. »Misija čini Crkvu«, napomenuo je Sveti
                                           Tko je uistinu susreo Krista, ne može ga  Otac, »i povezuje njezine vjernike s Božjom
                                      držati za sebe, nego ga mora naviještati. Misi-  spasonosnom voljom.« Od svojih slušatelja je
                                      je postaju tako »radosni navještaj dara koji je  zatražio da se usredotoče na trajnu formaciju
                                      za sve, i koji se nudi svima s najvećim pošti-  u misijama, s nakanom »služenja i hranjenja
                                      vanjem svačije slobode. To je dar objave Bo-  misijskoga poslanja čitave Crkve«. »Premda
                                      ga-Ljubavi koji je‚ tako ljubio svijet da je dao  su  organizirana  misijska  nastojanja  važna«,
                                      svoga Sina Jedinorođenca‘ (Iv 3,16 ). Crkva  kazao je, »potrebna je određena strast, misti-
                                      se ne može i ne želi osloboditi misijske djelat-  ka. Bojim se da vaš rad može ostati vrlo orga-
                                      nosti među narodima i prvotna joj je zadaća  niziran, savršeno organiziran, ali bez strasti
                                      ono što zovemo missio ad gentes tj. naviještaj  – a tako bi mogla raditi i nevladina organi-
                                      da je Krist‚ Put, Istina i Život‘ (Iv 14,6) u ko-  zacija«,  upozorio  je.  Dodao  je:  »Misija  bez
                                      jemu ljudi nalaze spasenje« (Ulaskom u novo  mistike svetaca i mučenika beskorisna je. Ako
                                      tisućljeće, 56).                              nešto treba žrtvovati, žrtvujmo organizaciju i
                                           Posvećenje se u Crkvi i po Crkvi mora  idimo naprijed s mistikom svetaca.«
                                      širiti u uvijek novim i prostranijim koncen-       U 20. stoljeću Prelog je imao trojicu mi-

            148
   143   144   145   146   147   148   149   150   151   152   153