Page 51 - Zupa_Prelog_monografija_2017

Povijesni i kulturološki okvir župne zajednice sv. Jakoba

svake godine ima sve više sprovoda, a sve manje
krštenja. Nova demografska politika Hrvatske i
Međimurja morala bi o tom fenomenu voditi više brige,
jer Međimurju, najgušće naseljenom kraju Hrvatske,
nekoć bogatog djecom, prijeti opasnost demografskog
izumiranja.
Tijekom povijesti Prelog je, uz Legrad, postao
najveće obrtničko središte Međimurja. Već u XV. stoljeću
javljaju se crkvene bratovštine koje su kasnije prerasle u
obrtnička udruženja ili u cehove (njem. Zeche = zadruga,
staleško udruženje obrtnika jedne struke). Takve
udruge djelovale su i u Čakovcu, Štrigovi, Legradu,
Donjoj Dubravi, Donjem Vidovcu i drugdje. Tako su
u Prelogu članovi Velikog ceha bili: krojači (šnajderi),
postolari (šoštari), bravari i mlinari. Preloški obrtnici i Prelog u početku 20. stoljeća
trgovci imali su dobre veze s Varaždinom, Legradom,
Koprivnicom, Velikom Kanižom, Grazom i Mariborom.
Tako kanonska vizitacija iz 1660. godine bilježi da u
Prelogu djeluje velik broj obrtnika i trgovaca. Posebnu
važnost dobili su cehovi u Prelogu potkraj XVIII. i u
početku XIX. stoljeća, kada je u Prelogu djelovalo sedam
velikih obrtničkih cehova, po čemu se Prelog mogao
usporediti s najvažnijim središtima sjeverozapadne
Hrvatske. U župi Prelog bilo je 1717. godine 297, a
1857. godine 936 kuća, najbrojniji ceh bio je Plemeniti
Czeh Veliki Prelochki čija su se pravila sačuvala iz 1747.
godine, a protokoli toga ceha kontinuirano su se vodili
do 1797. godine. Krojački ceh dobio je svoja pravila 1778.
godine, a mlinarski 1781. godine. U Prelogu su djelovali
još i cehovi bravara, kovača, šoštara (postolara), šajkaša,
kolara i kožara.
Uz obrtničke, trgovačke i prometne funkcije Glavna ulica u Prelogu u početku 20. stoljeća
Prelog je postao važno središte školstva, zdravstvene
i veterinarske zaštite, zatim novčarstva i sličnih
djelatnosti. Trogodišnja pučka škola djeluje od 1777.
godine, a preuređenjem bivše vojarne za potrebe pučke
škole 1857. godine broj se učenika stalno povećavao.
Donjomeđimurska štedonica bila je osnovana u Prelogu
1873. godine, a 1905. godine Prelog je dobio Preločku
štedionicu d.d.. Međimurska tvornica cementa
osnovana je 1910. godine, a Međimurska industrija
košara 1913. godine.
U novonastalim političkim promjenama
nastalim nakon Prvoga svjetskog rata (1918. – 1941.)
Međimurje je, zajedno s preloškim krajem gospodarski
stagniralo, a uslijedio je i val odlaska Međimuraca u
europske i prekomorske zemlje. Između dva svjetska
rata Prelog dobiva knjižnicu, osnovano je kulturno Donjomeđimurska štedionica u Prelogu (1905.)
društvo »Međimurec« (1919.), Ogranak Seljačke sloge
(1927.) te neka humanitarna društva kao i sportske
udruge: Preloški sportski klub (1920.) iz kojeg je nastao
NK Mladost), Teniski klub Prelog (1919.), Preloško
ribolovno društvo (1912.), Društvo za tjelovježbu
(1922.) i Hrvatski sokol (1936.). Već otprije postojalo je
u Prelogu Dobrovoljno vatrogasno društvo (1895.), u
Cirkovljanu (1888.), u Draškovcu (1924.), u Oporovcu
(1928.), u Otoku (1929.), u Čehovcu (1931.), u Čukovcu
(1931.) i u Hemuševcu (1954.).
Poslije 1945. godine Prelog je, kao i Međimurje,
živio pod svojevrsnom komunističkom represijom.
51