Page 55 - Zupa_Prelog_monografija_2017

II.

Ivan Zvonar

ŽUPA SV. JAKOBA U PRELOGU - RIZNICA

STARIH KAJKAVSKIH PJESAMA

Cjelokupno je starije kajkavsko poetsko kavskoga govornog prostora, a epitet me-
stvaralaštvo zasnovano na temeljima nepisa- đimurske zaslužuju samo po tome što su tu
ne, ali sveprisutne, poetike pa su i autorska dulje živjele, što su se tu prenosile od nara-
djela vrlo lako prelazila u narod i usmenim štaja do naraštaja i što su tu, na kraju, bile i
širenjem postajala folklornim djelima. Zbog zapisane.
toga svaka egzaktna podjela te poezije nasta- Tek kada je nađeno i predstavljeno
le do tridesetih godina 19. stoljeća, na tzv. javnosti više opsežnih kajkavskih rukopisnih
umjetničku i narodnu, postaje bespredmet- pjesmarica nastalih do hrvatskoga narodnog
nom. preporoda, od kojih je najstarija Martjanska
Pjesma, točnije popijevka, u pravilu ima pjesmarica iz 1593. a najmlađa Knisicza Napit-
dvije sastavnice – poetsku i glazbenu. Poet- nicz ÿ Popevkih Ivana Mlinarića iz 1834. go-
ska je primarna jer najkonkretnije govori o dine (zadnja korektno ispisana mađarskim
narodnom životu nekoga kraja i njegovim kancelarijskim pravopisom), postalo je jasno
specifičnostima. Melodija je samo lijepa ha- da međimurske narodne pjesme predstavlja-
ljina koja pomaže da određeni sadržaj lakše ju integralni dio usmenoga poetskog stvara-
uđe u primateljevu dušu i da u njoj ostane laštva širega kajkavskoga govornog prostora,
što dulje. s kojim su održavane i intenzivne kulturne
Život narodne pjesme bio je stoljeći- veze unatoč tomu što je Međimurje više sto-
ma posebno bujan na hrvatskom prostoru iz- ljeća, prvo samo stvarno a kasnije i pravno,
među Mure i Drave, dakle u Međimurju. Kad pripadalo Mađarskoj.
je mladi gimnazijalac Vinko Žganec (1890. – Pri održavanju takvih veza s pre-
1976.) u svom rodnom Vratišincu 1908. godi- kodravskom Hrvatskom posebno mjesto
ne prvi put zapisao jednu međimursku na- pripada Prelogu. Žganec je već u svoju prvu
rodnu pjesmu (Megla se kadi, hajdina cvete), u zbirku Hrvatskih pučkih popijevaka iz Međimur-
tome gotovo da i nije imao prethodnika. ja, objavljenu 1916., uvrstio i dva zapisa iz
Teško je reći je li znao za fragmentar- Preloga. Za kontekst je ovoga rada bitna pje-
ni zapisivački rad Ivana Kukuljevića (1816. sma Protuletno drago vreme…, zapisana oko
– 1889.) iz 1841. godine (rukopisna zbirka 1912. godine po pjevanju Malvine Marcinjaš.
njegovih zapisa nosi naslov Narodne Pěsni – Prostor dopušta da se navede samo ne-
ilirske. Skupio po Međimurju i u Austrii Ivan koliko kitica njezina teksta.
Kukuljević Sakcinski), jer ga i ne spominje.
Dobro je, međutim, poznavao melografsko i Protuletno drago vreme ko nam dohodi,
etnografsko djelo svojega velikog prethodni- A turobna i žalosna zima sprehodi.
ka Franje Šavera Kuhača (1834. – 1911.), koji Noć je krajša, dukši denek,
je u četiri knjige, po svemu iznimne, zbirke Sunce žarko svaki denek
Južno-slovjenskih narodnih popievaka (knjige Više ishodi, više ishodi.
su izlazile 1878., 1879., 1880. i 1881.) uvrstio
i dvadeset pjesama za koje izrijekom kaže da Sneg na gori, led na vodi jur je preminul,
su iz Međimurja. Od tih će zapisa deset preu- Sunce sija, jug vojuje, sever odvinul.
zeti i Žganec za svoj Zbornik iz 1924. godine. Moja misel sim tam bludi,
Bilo je to, svakako, premalo da ga po svitu se ona trudi,
uvjeri kako brojne pjesme, što će ih kasnije Mir joj je zginul. Mir joj je zginul.
zapisati u Međimurju, potječu sa širega kaj- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

55