Page 208 - Zupa_Prelog_monografija_2017
P. 208

U službi Bogu i ljudima











































                 Postav izložbe Ivana   općenito,  odnos  vjere,  odnosno  Crkve  pre-  ki stil.  Ona radije ističe da i stari i moderni
                  Lackovića Croate u   ma  umjetnosti  i  umjetnicima,  te  umjetnosti  umjetnički  spomenici  odaju  hvalu  i  slavu
             Gradskom muzeju Croata   i umjetnikâ prema vjeri i Crkvi? Polazeći od  Bogu. Zato se pozivaju umjetnici da svojom
                insulanus u Prelogu   odrednice da je umjetnik umjetnički stvaralac  genijalnošću služe slavi Božjoj i Crkvi koja je
                                      koji izražava ono što je istinito, dobro i lijepo,  Tijelo Kristovo, i neka imaju na umu da oni
                                      valja podsjetiti da je vjerodostojna umjetnost  svojom  umjetnošću  djeluju  u  nasljedovanju
                                      otvorena prema vjeri i njoj teži. Ta se misao  Boga,  i  to  izgradnjom  i  poučavanjem  vjer-
                                      vrlo dobro potkrepljuje kako u LUDM-u tako  nika. A to se posebno odnosi na umjetnike,
                                      i u župi sv. Jakoba starijeg ap. u Prelogu.   kršćanske  vjernike,  u  smislu  da  umjetnost
                                           Naime, članovi Likovne udruge Donjeg  stave među svoje neodgodive zadaće. Tako
                                      Međimurja Preloga (LUDM) svojim su stva-      Drugi vatikanski sabor govori i o religioznoj
                                      ralačkim  motivima  neraskidivo  povezani  s  odnosno  sakralnoj  umjetnosti.  Umjetnik  na
                                      donjomeđimurskim  okruženjem  sa  sredi-      neki  način  izražava  Božju  ljepotu,  a  njezin
                                      štem u Prelogu, u kojem se isto tako stoljeći-  vrhunac je sakralna umjetnost. U tom se kon-
                                      ma utjelovljuje i crkvena (župna) zbilja koju  tekstu sugerira da sakralna umjetnost radije
                                      je jednostavno nemoguće odvojiti od umjet-    bude plemenita negoli raskošna. I na kraju,
                                      nosti u umjetnikâ. Tako je to po cijelom svije-  zbog svega rečenoga, biskupima i svećenici-
                                      tu, jer se Crkva koju nadahnjuje isti Sveti Duh  ma stavlja se na srce briga za umjetnike. Da
                                      nalazi razasuta po čitavoj kugli zemaljskoj. S  bi to mogli ostvarivati, oni sami trebaju po-
                                      tim u vezi povijesna i sadašnja zbilja upućuje  raditi na svojem poznavanju i ljubavi prema
                                      na zaključak da Crkva pripada (i) umjetnosti i  umjetnosti,  kako  bi  se  proželi  duhom  kon-
                                      umjetnicima, te obrnuto umjetnost i umjetno-  kretne umjetnosti.
                                      sti pripadaju (i) Crkvi. Snagom univerzalnih       Umjetnici, dakle, sa svojim umjetničkim
                                      vrednota, lijepoga, istinitoga i dobroga, Crkva  stvaranjem imaju duhovni poziv i zadaću u
                                      u  umjetnosti  prepoznaje  (ono)  nešto  što  joj  nastojanju da suvremeni svijet (u)čine shvat-
                                      oduvijek pripada i kao majka spremno otva-    ljivim, štoviše privlačivim, i pomažu da se u
                                      ra  umjetnicima  vrata  svojega  doma.  U  tom  svijetu ljudskoga življenja zamjećuju tragovi
                                      suodnosu valja također tražiti odgovor zašto  Božji. Sveti Ivan Pavao II. papa (koji je i sâm
                                      tijekom cijele povijesti postoji plodan odnos  bio umjetnik lijepe riječi) izrijekom tvrdi da je
                                      Crkve, umjetnosti i umjetnikâ.                umjetnička baština sredstvo kako u ljudskom
                                           Nepobitna je činjenica da umjetnost pri-  tako  i  u  kršćanskom  odgoju.  »Isus  Krist«,
                                      donosi uljudbi i oblikovanju ćudorednosti. U  kaže papa, »obilno je koristio slike u svojem
                                      tom smislu valja naglasiti da Crkvi nije vla-  poučavanju  naroda.  To  je  razumljivo  i  zato
                                      stito umjetnicima nametati bilo koji umjetnič-  što je on sam po svojem utjelovljenju postao


            208
   203   204   205   206   207   208   209   210   211   212   213