Page 212 - Zupa_Prelog_monografija_2017

U službi Bogu i ljudima

1,25). Riječ je, dakle, o kontrastima koji nisu diti s dubokoumnim radom velikog teologa.
bez značenja. Oni nas stavljaju pred veličan- Ukratko, umjetnici svojim stvaralačkim izra-
stvenu stvarnost toga djeteta: sin žene kao i žavanjem naslućuju temeljnu adventsko-bo-
svaki od nas, i Sin Božji! To je takav kontrast žićnu poruku Božje ljubavi koja se u najizvr-
da zaokuplja slušateljevu pozornost dovode- snijem smislu očitovala u božićnom djetetu.
ći ga do čuđenja i pitanja: »Ma tko bi moglo Zato se s pravom može reći da umjetnik na-
biti ovo dijete?« Tako je slušatelj naviknut da zire bît stvari, jer »samo umjetnici i djeca vide
biblijski tekstovi o došašću i Božiću sadrže život onakvim kakav jest (...). Umjetnici i dje-
nešto što valja otkrivati, nešto što treba čitati ca jedini su sposobni razumjeti život u cjeli-
u dubini, nešto što se neće tako brzo iscrpsti. ni.« (H. Von Hofmannsthal)
Promatranjem umjetničkih djela pro-
čišćujemo svoj pogled, uzdižemo duh i pri-
premamo srce za ljudsko i vjerničko zalaga-
nje koje nas čeka.
Izložene umjetničke slike o došašću i
Božiću predstavljaju vizualni polog, jer njiho-
vom gledatelju po svojoj umjetničkoj kvali-
teti omogućuju produljeno gledati i gledajući
trajno slušati Riječ Života, Isusa Krista, koja
je bila kod Oca ali se očitovala ljudima (Iv).

Crkva ima trajnu potrebu za umjetnicima i zato
moli za njih – umjetnost oplemenjuje sve ljude
bez razlike
Počevši od pojedine župne zajednice,
Crkvi je potreban umjetnički polog, jer izme-
đu svih ustanova u povijesti, Crkva je najviše
vezana uz umjetnost. Ivan Pavao II. u Pismu
umjetnicima (2000., br. 12) naglašava »da bi se
dr. Matija Berljak Kreativna vjera oblikuje umjetnička djela – prenosila poruka koja joj je povjerena od Kri-
otvara postav izložbe umjetnik je osoba na djelu sta, Crkva treba umjetnost«. Umjetnost, kaže
Dani radosnog Upravo je umjetnik, više nego oni koji Papa, ima sposobnost koja je samo njezina, a
iščekivanja Božića u to nisu, sposoban otkrivati i čuti nedokučivu to je da zahvati jedan ili drugi vidik poruke,
Pastoralnom centru dubinu adventa i Božića, jer ga je Bog za to prevodeći ga u boje, oblike, zvukove koji po-
bl. Alojzija Stepinca u
Prelogu (7. 12. 2007.) dvostruko obdario: umjetničkim talentom mažu intuiciji gledatelja ili slušatelja tako da
(naravnim darom) i milošću vjere (nadna- samu poruku ne liši njezine onostrane vrijed-
ravnim darom). Njegova je zasluga samo u nosti i njezina otajstvena sjaja. Umjetnost, da-
tome što, surađujući s Bogom, razvija Božje kle, ima zadaću duhovni svijet učiniti shvat-
darove, tako da se njegovo umjetničko djelo ljivim, štoviše učiniti ga privlačivim i pomoći
može nazvati »vjera na djelu«. U tom smislu da se Boga zamijeti u svijetu. Papa vrlo jasno
Ivan Lacković Croata je, godinu dana prije tvrdi da je umjetnička baština sredstvo kako
smrti (2004.), na pitanje koje mjesto zauzima u ljudskom tako i u kršćanskom odgoju, od-
kršćanska vjera u životu umjetnika, odgovo- nosno u odgoju vjere. »Isus Krist«, kaže Ivan
rio: »Kad ne bi bilo vjere, ne bi bilo ni umjet- Pavao II., »obilno je koristio slike u svojem
nosti. Cijeli čovječji život podvrgnut je nadi i propovijedanju. To je razumljivo i zato što je
vjerovanju. Sve što činite nadate se najboljem on sam po svojem utjelovljenju postao slika
i onda kad skrenete s ravnoga puta, a u um- Boga nevidljivoga«. U karizmatskom posla-
jetnosti puta naokolo nema.« nju umjetnika Crkva i na prozben način traj-
Kod autora likovnih djela javlja se težnja no podupire moleći Gospodina da »On koji
za sintezom različitih elementa koje su, zahva- umjetnicima daje da izražavaju zraku njego-
ljujući svojoj kreativnosti, na različite načine ve ljepote – isto tako učini kako bi njihova
još iz djetinjstva »zapamtili«. Takve sinteze djela donosila svijetu nadu i radost« (Časoslov
rađaju se u umjetnikovom umu prije negoli III, Psaltir III. tjedna, str. 782).
se on likovno izrazi, tako da njegovu krea-
tivnu sintezu smijemo na neki način uspore-

212