Page 25 - Zupa_Prelog_monografija_2017
P. 25
Povijesni i kulturološki okvir župne zajednice sv. Jakoba
Sv. Rok, 36 (5 crkava, 31 kapela) kada je Antun nosio sv. pričest umirućem
Sv. Juraj, 35 (19, 16) čovjeku. Sv. Antun se ikonografski prikazuje
Sv. Antun Padovanski, 35 (3, 32) odjeven u franjevački habit, a u rukama drži
Sv. Florijan, 28 (-, 28) svoje svetačke oznake: ljiljan, procvjetali križ,
Sv. Nikola, 26 (18, 8) ribu, knjigu i plamen. Od vremena renesanse
Sv. Martin, 26 (14, 12) prikazuje se s djetetom Isusom na rukama.
Sv. Vid, 15 (10, 5) Sv. Antun je zaštitnik grada Padove, gdje mu
Sv. Fabijan i Sebastijan, 11 (2, 9) je sagrađena veličanstvena bazilika u kojoj se
Sv. Benedikt, 11 (-, 11) čuva njegovo tijelo.
Sv. tri kralja, 9 (5, 4) Pobožna obitelj Franje i Agate Hoblaj dala
je na krštenju i ostaloj svojoj djeci kršćanska
Svetomu Ivanu Nepomuku, imena.
zaštitniku od povodnje i poplava, posvećene • Bernardica, udana Vrtarić, udovica
su u Zagrebačkoj nadbiskupiji četiri, a u (4. VI. 1940.), danas je domaćica u
Varaždinskoj biskupiji samo jedna kapela. mirovini, prebiva u Štrukovcu,
Zanimljivo je spomenuti da je u navedenom gdje je preuzela obiteljsku kuću.
popisu visoko rangiran sv. Antun Padovanski, • Dragutin, (17. X. 1941.), oženjen,
izričito romanski svetac. Ta činjenica je posve električar u mirovini, stanuje u
razumljiva, ako se uzme u obzir da je taj Murskom Središću.
popularni svetac franjevačke provenijencije • Stjepan (26. XII. 1943.), dr. medicine u
postao poznat zahvaljujući djelovanju mirovini, stanuje u Oberwartu
franjevaca i novijeg je nadnevka. Zbog toga (Gradišće) u Austriji.
su njemu posvećene samo tri župne crkve, ali • Alojz (5. VII. 1945.), svećenik, profesor
1
zato čak 32 kapele! teologije na Katoličkom bogoslovnom
Osmišljavajući sve dosad napisano o obitelji fakultetu u Zagrebu, kanonik
našeg slavljenika Antuna Hoblaja, moramo Prvostolnog kaptola zagrebačkog,
pojasniti njegovo prezime i ime, a tijekom stanuje u kuriji, Kaptol 1 u Zagrebu.
našeg istraživanja pokušat ćemo odgonetnuti • Ivan (Moris), (17. VI. 1947.), dipl.
povijesnu situiranost njegove župe Selnica i sociolog, boravi u Njemačkoj i
njegovoga rodnog mjesta Štrukovec u širem povremeno u Zagrebu.
kontekstu povijesti Međimurja. • Antun (15. V. 1949.), slavljenik i
Roditelji slavljenika, Franjo i Agata, jubilarac.
dali su na krštenju svojem šestom djetetu • Marija (8. X. 1952.), redovnica
ime – Antun, očito s razlogom. Naime, Milosrdnih sestara sv. Križa, dipl.
prema kršćanskom običaju dijete je trebalo kroatist, pedagog i diplomirana
dobiti ime nekog sveca iz kalendara teologinja Filozofsko-teološkog
mjeseca svibnja, npr. Florijan, (4. V.), Ivan studija Družbe Isusove u Zagrebu,
(Nepomuk), ( 16. V.), Deziderije (Željko) (23. stanuje u Velom Lošinju.
V.). Ali roditelji su se odlučili za Antuna
Padovanskoga koji se slavi 13. lipnja. Antun Majčino prezime našeg slavljenika
Padovanski (lat. Antonius Patavinus). Rodio – Kutnjak zvuči razumljivo i vrlo
se oko 1195. godine u Lisabonu. Bio je prepoznatljivo. Sjećajući se djetinjstva
odgojen u kaptolskoj školi. Prvo je stupio u svi znamo što je to »zub kutnjak« ili što to
red sv. Augustina. Čuvši o velikoj svetosti sv. znači »stajati u kutu«! U Međimurju postoje
Franje Asiškoga otputovao je kao misionar toponimi primjerice Gombakut, Melinkut , a
u sjevernu Afriku, ali se zbog vremenskih neki tvrde da naziv Kotoriba dolazi od izraza
neprilika našao u Asizu. Sv. Franjo je držao »Kut riba«, odnosno »mjesto« (kut) na rijeci
da je Antun priprost i srednje darovit mladić, Muri gdje se nalazi puno riba. Prisjećamo se
ali slušajući njegove propovijedi oduševio i jednog »Priločanca« kojemu je, zajedno s
se njegovim govorničkim darom i Antunu poznatim »Priločancima«, na crkvi u Prelogu
je povjerio odgojni rad u franjevačkom redu. postavljena spomen-ploča. To je Dragutin
Zbog njegovih propovijedi vjernici su ga Antolek Orešek, pokretač prvog hrvatskoga
obožavali. Antun je predavao bogoslovlje u humorističkog lista Pikač. Živio je u Varaždinu,
Bologni, Montpellieru, Toulouseu i Padovi, ali kako je morao hraniti svoju mnogobrojnu
gdje je i umro mlad (1232.) u 36. godini djecu, podilazio je omrznutom hrvatskom
života. Poslije njegove smrti nastale su mnoge banu, mađaronu, Khuenu Hedervaryju, zbog
legende, tako i o magarcu koji je kleknuo čega su ga Varaždinci osuđivali ili kako je on
1 JURAJ KOLARIĆ, Ikonološke i ikonografske odrednice svetaca sjeverozapadne Hrvatske, u: Crkvena kulturna
dobra (CKD), br. 6, Zagreb, 2008., str. 7-34
25