Page 29 - Zupa_Prelog_monografija_2017

Povijesni i kulturološki okvir župne zajednice sv. Jakoba

svoje »meline« (mlinove), koji su radosno pustinjak. Nakon povratka iz pustinje bio je
pjevali i »furt šlafurili« pretvarajući zrnje zaređen za svećenika. U Carigradu je proveo
pšenice, ječma i »kuruze« u »melu«, koja je jednu godinu, a zatim ga je papa Damaz I.
pretvorena u »kruh naš svagdašnji« hranila postavio za svojega tajnika. Nakon Papine
naraštaje pobožnih, radišnih i skromnih smrti otišao je u Betlehem, gdje je osnovao
Međimuraca. Na Muri je od pamtivijeka samostan kojega je sâm vodio, prevodio
postojala i skela, splav ili »kompa«, po čemu svete knjige i pisao biblijske komentare.
je, danas napušteno mjesto na graničnom Njegovo djelo De viris illustribus (O slavnim
prijelazu Goričan, dobilo naziv Komparija. muževima) sadrži dragocjene povijesne
Riječ »kompa staroslavenskog je i mađarskog podatke. Ostavio nam je 157 pisama. Umro
podrijetla, a označuje plitku lađu za prijevoz je osamljen, iscrpljen i slijep u Betlehemu
preko rijeke. Taj granični prijelaz na Muri uz pokraj spilje Isusova rođenja. Jeronim je
onaj pokraj Preloga na Dravi, po kojem je i jedan od najistaknutijih crkvenih velikana
Prelog dobio ime (prijelaz, prilaz, prolaz), kršćanske povijesti u svijetu. O mjestu
bili su vrata Hrvatske i Međimurja u svijet. rođenja sv. Jeronima postoje najrazličitije
Na tim se je prijelazima, kao što ćemo vidjeti, tvrdnje i prijepori, jer nekoliko gradova nosi
komuniciralo s južnom ili dalmatinskom ime Stridon. Istaknuti teolog, povjesničar
Hrvatskom, s hrvatskom Posavinom i i pavlin Josip Bedeković (1686. – 1760.), iz
Podravinom, ali i s Europom, Mađarskom, samostana pavlina u Sv. Jeleni kraj Čakovca,
Češkom, Slovačkom, Poljskom, s baltičkim objavio je djelo Natale solum magni Ecclesiae
zemljama i dalekom Rusijom. Na temelju doctoris sancti Hieronymi, (Neostadii /Bečko
toga smijemo govoriti da su nekada »svi Novo Mjesto/, 1752.) u kojem dokazuje da
putovi vodili u Prelog«. je sv. Jeronim rođen u Stridonu, odnosno u
Druga međimurska rijeka je Drava Štrigovi u Međimurju. Autor donosi riječi
koja izvire u austrijskom južnom Tirolu, koji samog Jeronima, koji govori o sebi u trećem
se danas nalazi u sjevernoj Italiji (Pusterthal). licu tvrdi: Hieronymus Presbyter, Patre Eusebio
Drava je duga 749 km, a utječe u Dunav kod natus, ex oppido Stridonis, quod a Gothis eversum,
Aljmaša. Širina korita Drave iznosi od 140 Dalmatiae quondam, Pannonieque confinium fuit.
do 370 m, a najveća dubina iznosi od 4 do 7 (»Svećenik Jeronim, rođen od oca Euzebija iz
m. U gornjem tijeku (kod Beljaka) plovna je grada Stridona, koji, porušen od Gota, bijaše
samo za splavi, ostali dio rijeke plovan je za nekada međa Dalmacije i Panonije.«) Josip
tegljače, a za manje brodove plovna je samo Bedeković poziva se na podjelu Ilirika od
od Osijeka do ušća u Dunav (22 km). Glavni careva Hadrijana i Antonia Pia 123. godine,
desni pritoci Drave su Dravinja i Bednja, a u kojoj je dio mediteranske Dalmacije bio
jedini lijevi pritok je rijeka Mura. Dravom nazvan Panonia superior (Gornja Panonija).
se prevozi drvo, drvena građa, ugljen i U doba careva Dioklecijana ( 243. – 316.) i
cement, a u gornjem toku rijeke sagrađene su Galerija (250. – 311.) Panonia superior bila je
mnoge hidrocentrale, među kojima se ističu nazvana Panonia Savia, prostirala se između
HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava. rijeka Drave i Save, a taj je pojas bio međa
Međutim, ono po čemu je Drava prava (confinium) između Dalmacije i Panonije. Tu
međimurska rijeka jesu međimurski »flosari« se je, dakle, na tom razmeđu ili međi nalazio
ili splavari koji su drvom opskrbljivali pilane grad Stridon, rodno mjesto sv. Jeronima.
u Donjoj Dubravi, kao i tzv. ispirači zlata koji Taj podatak donosimo zato što je iz
su u dravskom pijesku pronalazili grumene njega razvidno da se je prostorom, gdje se
zlata. Zlato iz rijeke Drave među najčišćima danas nalazi Međimurje, prostirala međa
je na svijetu (94 karata). Njihov mukotrpan između Panonije i Dalmacije. Riječ confinium
život opisao je hrvatski pisac iz Preloga tumači i veliki hrvatski leksikograf Ivan
Kalman Mesarić (1900. – 1983.) u romanu Belostenec (1594. – 1675.) iz Lepoglave u
Dravom zlato plovi (Zagreb, 1973.). svom Gazophylacium (Zagreb, 1970.). Imenicu
Prvi zapis koji govori o Međimurju confinium prevodi kao »konec zemlye, gde se
kao o međi (lat. confinium) zapisao je veliki z drugom zestaje«, »mejaš«, »kotar«, »kraina«,
crkveni naučitelj sv. Jeronim (Hieronimus) a imenicu insula prevodi kao »otok« i
(oko 340. – 30. IX. 420.). Jeronim se rodio u »megyimorje«. Klasični latinski jezik riječ
gradu Stridonu (Štrtigova), na međi (granici, confinium prevodi kao »međa«, »granica«
razmeđu) između Dalmacije i Panonije, a i »krajina«. Zanimljivo je spomenuti da u
umro je u Betlehemu. On je preveo Bibliju mađarskom jeziku postoji imenica varmegye
na latinski jezik – vulgata. Krštenje je primio (varmeđa), a znači »pokrajina«, »krajina«,
u Rimu, gdje je učio retoriku. U Antiohiji odnosno županija. Očito je da je hrvatska riječ
(Sirija) usavršio je hebrejski jezik, a zatim je megye (međa) našla put i u mađarski jezik,
otišao u Halkidsku pustinju gdje je živio kao dok riječ var (varoš) znači naselje ili grad.
29