Page 32 - Zupa_Prelog_monografija_2017

U službi Bogu i ljudima

zagrebačkog i vesprimskog kaptola. O tom prema sjeveroistoku i protjecao je kroz Sveti
sporu objelodanilo je plemstvo Zaladske Križ, Donji Pustakovec, Sv. Juraj u Trnju i
županije ispravu sastavljenu 1232. godine. Hodošan te je kod Goričana utjecao u potok
4
Iz navedene isprave nikako ne proizlazi da je Trnavu. U kraljevoj povelji iz 1239. godine
Međimurje 1232. godine pripadalo Mađarskoj izričito se spominje da potok Sratka nema
i da je jedan njegov dio pripadao Zaladskoj izvor, nego »samo za vrijeme poplave izlazi
županiji, nego naprotiv dokazuje da su iz Drave«. Sratka (Zaratka, Zurathka) je dakle
Hrvatskoj u XIII. stoljeću pripadale županije: bila zapadna granica posjeda Vizmić, dok je
Zaladska, Šomođska (Šumska) i Baranjska, istočna granica bio Otok zapadno od Preloga.
dakle cijela južna Mađarska, koju je oko 894. Zanimljivo je navesti da se vlasnik imanja
godine osvojio hrvatski ban Braslav u ratu s Otoka, zvao Otok, a ostali su međaši imanja
moravskim knezom Svatoplukom. Naime, na Vizmić bili: Velčik, Vladimir, Vitik, Marko,
ispravama koje u XIII. stoljeću objelodanjuju Ladislav, Ilija i Egjutov. S imanjem Vizmić
hrvatski ban ili herceg, kao potpisnici ili graničilo je i veliko imanje Nedelišće.
svjedoci nalaze se imena župa ili župana
zaladskih, šomođskih ili baranjskih, koji 3. Isprava iz 1203. godine naziva
su se nalazili pod vlašću hrvatskoga bana. Međimurje »zemljom svetog Mihaela«
Tako jedna isprva Andrije, »hercega cijele
Slavonije«, iz 1278. godine zabranjuje svojim U ispravi, koju 1203. godine izdao
podanicima, županima Zaladske i Šomođske hrvatsko-ugarski kralj Emerik ( 1196. – 1204.),
županije da u buduće pred svoj sud pozivaju prvi put se spominje »zemlja svetog Mihaela,
podanike crkve Vesprimske. koja se nalazi između Mure i Drave« ili
U XIII. stoljeću nisu postojale iste Međimurje. Donosimo važnije izvatke iz
granice između Varaždinske i Zaladske te povelje: »Emerik, milošću Božjom kralj
županije, kakve su nastale kasnije. Tako Ugarske, Dalmacije, Hrvatske, Rame i
kralj Bela IV. (1235. – 1270.) daruje grofu Srbije dovijeka... Sadašnje pokoljenje kao i
Herbertu imanje Rasinja koje se nalazi u potomstvo koje slijedi saznat (će) da smo mi,
Zaladskoj županiji, što dokazuje da je na zahtjev Kalande, vesprimskog biskupa,
Zaladska županija pripadala Hrvatskoj, jer, vođeni pobožnom odanošću i odanom
inače, hrvatski kralj ne bi u njoj mogao imati pobožnošću, one koji sada borave na zemlji
ikakvu vlast. U opisu granica posjeda Rasinje svetog Mihaela, koja se nalazi između Mure i
navodi se da se na jugu proteže sve do »međa Drave, i one koji će ubuduće doći s namjerom
županije Križevačke«. Isto tako kralj Bela IV. da se ondje zadrže, oslobodili obveze čitavog
u povelji iz 1239. godine navodi da je njegov duga koji je na njima te obveze povlastica
brat Koloman, herceg cijele Slavonije, nekom koje se odnose na nas ili bana. Njih smo
Druganu darovao imanje Toplica kraj Garića redom izuzeli od plaćanja marturine (op.
u Moslavini, u Šomođskoj županiji. Isto se p. martor = kuna, koža ili krzno kune ili
tako u ispravama iz XIII. stoljeća spominje porez koji se tim krznom plaćao). Izdano
imanje Breznica ili Berzence koje se nalazi rukom Petra stolnobiogradskog prepošta i
sjeverno od rijeke Drave, dakle u županiji kancelara kraljevskog dvora, 1203. godine od
Šomođskoj, ali se navodi da je to dio Slavonije Utjelovljenja Gospodinova...« (slijede potpisi
6
ili Hrvatske, odnosno da se nalazi pod vlašću svjedoka).
hrvatskoga bana. Druga važna isprava koja govori o
5
Već smo spomenuli kako je Međimurju i Prelogu objelodanjena je na
vesprimski biskup Bartol 1232. godine došao Božić, 25. prosinca 1225. godine za vladanja
do svog imanja Vizmić u Međimurju, kojega kralja Andrije II. (1205. – 1235.). Međimurski
je prodao grofu Mihalju, bratu hrvatskog vlastelin Mutimir, vlasnik posjeda Otok kod
bana Buzada. O toj prodaji izdao je kralj Bela Preloga i Bistrice kraj Donjeg Vidovca, bio
IV. 1239. godine ispravu u kojoj se opisuju je dužan zagrebačkom biskupu Stjepanu
granice imanja Vizmić. Imanje se prostiralo isplatiti 150 maraka srebra, jer je plemiću
između dviju rijeka: Drave i Sratke. Imenom Pavlu oteo imanje i iskopao mu oba oka.
Sratka danas se zove suho korito potoka Njegov brat Egidije tužio je nasilnika hercegu
između sela Hodošana, Goričana i Donjeg Beli, sinu kraja Andrije II., koji je stolovao
Kraljevca. Na zemljovidu iz 1732. godine u Zagrebu i upravljao Hrvatskom. Bela je
potok Sratka tekao je od sela Kuršanec pozvao Mutimira i Egidija na sud. Mutimir se

4 Vidi: Rudolf HORVAT, Poviest Međimurja, Zagreb, 1944., str. 12-14
5 I. KUKULJEVIĆ, Jura regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, L, str. 86, 185
ANĐELA FRANČIĆ, Prvi spomen Međimurja, u: KAJ, 1-2, Zagreb, 2000., str. 65; V. KALŠAN, nav. dj., str.
6
10-11; Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalamcije i Slavonije, HL, str 139

32