Page 33 - Zupa_Prelog_monografija_2017

Povijesni i kulturološki okvir župne zajednice sv. Jakoba

oglušio na taj poziv, ali je zamolio tadašnjeg
zagrebačkog biskupa Stjepana I. (1215.
– 1227.) da mu pomogne isplatiti kaznu.
Biskup je isplatio kaznu, ali mu je Mutimir
morao založiti svoje posjede u Međimurju,
te su tako posjedi Otok i Bistrica pripali
zagrebačkom biskupu. Biskup je bio prijatelj
hrvatskoga hercega Bele i njegova oca kralja
Andrije, koji mu je darovao zemljište Psarjevo
(1222.) pokraj Sv. Ivana Zeline. Za Stjepana je
bila posvećena nova zagrebačka katedrala,
koju su 1242. godine porušili Tatari.
Kako je i nadalje dolazilo do
sukoba medu biskupijama o njihovim
mjerodavnostima u Međimurju, odredio je III. poglavlje Glavna ulica u Prelogu u
papa Inocent IV. (1243. – 1254.) 31. srpnja početku 20. stoljeća
1248. godine trojici crkvenih dostojanstvenika 1. Rođendan Preloga 6. prosinca 1264.
da odrede granice Vespremske i Zagrebačke
biskupije. Bili su to cistercitski opat »de godine
Toplica« (Topusko) i cistercitski opat »de
Becon« te prepošt Sv. Marije Magdalene »de Hrvatski herceg Stjepan, sin kralja
Urs« u Vespremskoj biskupiji. Naime, budući Bele IV. (1235. – 1270.) darovao je 1259. godine
da je bila izgubljena originalna povelja kralja grofu Lankretu, sinu bana Buzada, imanje
Ladislava o utemeljenju Zagrebačke biskupije Nedelišće, Dunkovec (»Nedelik« i »Dunk«) i
iz 1094. godine, trebalo je ponovno ustvrditi Palinovec. U ispravi hercega Stjepana ističe
njezine granice, jer iz isprave koju je 1217. se da su ta imanja »oslobođena i izuzeta od
godine izdao hrvatsko-ugarski kralj Andrija jurisdikcije županije Zaladske«. Nažalost,
II. (1205. – 1235.) saznajemo da je povelja o isprava se nije sačuvala, ali je sadržana u
utemeljenju postojala. Papi je javljeno 1249. ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika
godine da je povjerenstvo predložilo rijeku I. iz 1376. godine. Grof Lankret vodio je
Muru za granicu među biskupijama. Papa 1261. godine parnicu s magistrom Mihaljem,
očito nije prihvatio njihov prijedlog, jer se bratom bana Buzada, a njihov spor su riješili
granica Zagrebačke biskupije očito nalazila dvorski dostojanstvenik Čak i Zaladski
preko rijeke Mure, što dokazuje i to što je župan Stjepan, rođaci grofa Lankreta i
1256. godine Zagrebački stolni kaptol tražio Mihalja. Međutim, Mihalj je donio dokaze
da mu gospodar Donje Lendave, Hahold, da ima pravo na sporna zemljišta. Nakon
plaća desetinu, koju nije platio već pet smrti Mihalja njegova je imanja naslijedio
godina. Plemić Hahold obvezao se da će dug njegov sin Mihalj, koji je s grofom Lankretom
platiti Zagrebačkom stolnom kaptolu, te da sporazumno raskinuo ugovor o zamjeni
će i ubuduće plaćati desetinu. Tu je ispravu imanja iz 1256. godine Tako je Lankret
potvrdio kralj Bela IV., a kasnije 1359. godine ponovno dobio imanje Suboticu i zamolio
i kralj Ludovik I. Anžuvinac (1342. – 1382.). kralja da točno popiše granice posjeda. Taj je

Povelja o Gradu Prelogu
(1264.) – prvi pisani
spomen Preloga

33