Page 30 - Zupa_Prelog_monografija_2017

U službi Bogu i ljudima

2. Međimurje od prvog pisanog u Rim prenese relikvije kršćanskih mučenika
spomena (1023.) do prvog popisa župa iz tih područja. Središte kristijanizacije
(1334.) Hrvata za panonske Hrvate, dakle i za
Međimurje, bio je Salzburg, o čemu svjedoči
Naseljavanje Hrvata na prostore štovanje velikog broja franačkih svetaca,
današnje Hrvatske dovršeno je oko 600. primjerice sv. Martina, kojemu su posvećene
godine poslije Krista, o čemu svjedoči i papa mnoge crkve i u Međimurju. Osim toga,
Grgur I. Veliki (590. – 604.). Očito je da su pod utjecajem Franačke države započeo je
Hrvati iz pradomovine došli pod nekim i proces feudalizacije Međimurja. Sjeverno
organiziranim vodstvom i s iskustvom od rijeke Kupe i Save do Mure, Drave i
državne organiziranosti, jer su ih je na Dunava oblikuje se banovina Posavska
putu predvodili petero braće i dvije sestre, Hrvatska, a južno od Kupe do Jadranskog
kako to tvrdi bizantski car Konstattin VI. mora banovina Dalmatinska Hrvatska. Ideja o
Porfirogenet u svojem djelu De administrando jedinstvu svih Hrvata dovela je do ustanka
imperio (948/952.) (O upravljanju carstvom). panonskih Hrvata pod vodstvom Ljudevita
To su bili: Kluks, Lobel, Kosjenac, Muhlo Posavskog (819.) protiv franačke vlasti.
i Hrvat, te sestre Tuga i Buga. Zemlja koju Nakon trogodišnjih ogorčenih borbi Hrvati
su zaposjeli prostirala se je od Mure do su 838. godine priznali franačku vlast, ali
Jadranskog mora i od rijeke Sutle do rijeke su se nakon rasula franačke države za kralja
Drine. U upravnom pogledu Hrvati su bili Ljudevita Pobožnog, pod vodstvom bana
podijeljeni u župe ili županije, a nad tim je Ratimira oslobodili franačkog vrhovništva.
teritorijalno-upravnim jedinicama upravljao Slaveni u Velikoj Moravskoj
ban. Bansko dostojanstvo je posve hrvatska (današnja Mađarska, Češka i Slovačka)
uredba, koju ne poznaje nijedan drugi narod. dolaze u IX. stoljeću pod vlast kneza Pribine
Oko 700. godine Hrvatska je bila podijeljena i njegovog sina Kocela (840. – 870.). U to
u dvije državne tvorevine: u posavsku i u vrijeme djeluju u Moravskoj sveta braća
dalmatinsku Hrvatsku. Posavska Hrvatska Ćiril i Metod. Nakon smrti kneza Kocela,
prostirala se je na sjeveru od rijeke Kupe Panonija 874. godine ponovno dolazi pod
do Mure, Drave i Dunava. Dalmatinska vlast Franaka. Knez Svatopluk (umro 894.)
Hrvatska prostirala se je od Kupe i Save do otima Moravsku Francima, ali vojnički
Jadranskoga mora. Prostor na koji su se naselili ugrožava i kneza Braslava (884. – 896.),
Hrvati nazivao se je Ilirik, a u vrijeme seobe bana Posavske Hrvatske. Zbog toga knez
Hrvate njime su vladali Avari ili Obri. Oni Braslav sklapa savez s franačko-njemačkim
su uništili zadnje tragove rimske civilizacije kraljem Arnulfom s kojim zajednički napada
i dočekali dolazak Hrvata. Franačka država Svatopluha. U tom je ratu knez Berislav
pod vodstvom Pipina Malog (741. – 768.) i osvojio tri prekodravske županije Tako je
Karla Velikog (768. – 814.) uništila je avarsku hrvatska vlast prešla rijeku Dravu, osvojivši
državu, a tada je vjerojatno franačka vojska područja u južnoj Mađarskoj u kojima će
prošla i Međimurjem, na što upućuju i kasnije vojnički, kulturno i crkveno snažno
ratničke nekropole pronađene na istočnom djelovati, smatrajući ih svojim etničkim
rubu Preloga. U preloškoj šljunčari pronađeni područjem.
su kosturi s grobnim predmetima koji govore Takav politički hrvatsko-slavenski
o avarskoslavenskoj i karolinškoj kulturnoj razvoj panonskog dijela Hrvatske prekinuo
2
pripadnosti. U grobovima su pronađeni je prodor Mađara 896. godine u Panonsku
novčići, strelice, konjske žvale i stremeni, nizinu. Njihovom provalom nestala je
dvosječni mač i glinene posude. Posebno Moravska, a najveći broj njezinih stanovnika
vrijedan nalaz predstavlja mač s očuvanim prešao je Muru i Dravu i asimilirao se je
ravnim drškom i s lanenim ovojem balčaka. s Međimurcima i Podravcima stvorivši
Poslije završenih franačko-avarskih specifičan panonski kulturni prostor, koji
ratova u kojima je sudjelovao kao franački je iznjedrio poseban hrvatski etnički
vazal i ban (knez) posavske Hrvatske mentalitet koji se očituje u prelijepim
Vojnomir, započeo je intenzivniji proces vjerskim i nacionalnim hrvatskim običajima
pokrštavanja posavskih Hrvata, dok je i u neodoljivoj privlačnosti međimurskoga
pokrštenje dalmatinskih ili primorskih narodnog melosa, koji je snažno djelovao
Hrvata započelo već 641. godine, o čemu na kasniji razvoj mađarskog jezika, kulture i
svjedoči papa Ivan IV. Dalmatinac (640. – civilizacije.
642.), koji je poslao opata Martina u Dalmaciju Mađari su se, želeći osvojiti Panonsku
i Istru da otkupi kršćanske zarobljenike te da nizinu, posebice nakon pobjede nad
2 Usp. VLADIMIR KALŠAN, Iz vjerskog života Međimurja, Čakovec, 2003., str. 7.

30