Page 26 - Zupa_Prelog_monografija_2017

U službi Bogu i ljudima

govorio »tjerali u kut«! Da bi im se osvetio, Draškovec, Hemuševec i Donji Kraljevec.
odredio je da ga na lijepom varaždinskom Tristianov susjed bio je Petrina koji je imao
groblju pokopaju u jedan »kut groblja«, kako posjed Varatra, kojega je kupio Tristian i
im ni mrtav ne bi bio na putu. Na grobnoj o tome sklopio kupoprodajni ugovor pred
ploči dao je ispod svog imena uklesati izreku: Kaptolom zagrebačkim 1244. godine. Grof
»Tu vu kutu, nikomu na putu.« Međutim, Tristan darovao je svojemu službeniku
kako se groblje proširivalo, njegov se grob Egidiju 1255. godine jedno selište na imanju
danas nalazi u središtu groblja. Tako se taj Rojc, koje se nalazilo kraj Jalše (Gelse), koje
međimurski šaljivac na svoj način »osvetio« je graničilo s imanjem Goričan (Kerechen), a
svojim Varaždincima. koje se nalazilo na potoku Jalše kod Donjeg
Očevo prezime slavljenika – Hoblaj, Kraljevca. Taj potok koji teče prema Goričanu
vrlo je zanimljivo! Ono je njemačkog jezičnog naziva se na tom dijelu – Sratka. U ispravi se
podrijetla. Imenica Hobel znači ’blajna‘, a navodi da se na zapadu taj posjed nalazi na
glagol hobeln znači ‘blanjati ili strugati drvenu međi »Chenesa«, što se vjerojatno odnosi na
ili neku drugu površinu‘, a predmet s kojim mjesto Čehovec. U vrijeme magistra Mihalja
se to radi naziva se u kajkavskom i »hoblič«. spominju se 1256. godine i sljedeći posjedi
Od te riječi dolaze i imenice Hobeleisen u Međimurju: Nedelišće s pet sela, Sveti
(sječivo) i Hobelbank (stolarski stol), koji se u Križ s tri sela, imanje Zebanec s osam sela,
kajkavskom međimurskom dijalektu naziva Subotica, Belica i Trnava (uz potok Trnavu
»hoblinpank«. Postoje dva moguća tumačenja nalazilo se imanje: Trnava). Te se godine
nastanka tog prezimena: 1.) Možda je netko iz spominju imanja: Nedelišće, Dunkovec
obitelji po zanimanju bio kolar, tesar ili stolar i Palinovec. Prema tradiciji sačuvanoj u
pa je zbog svoje djelatnosti nazvan – Hoblaj. Štrukovcu, ugledni obrtnik Hoblaj doselio se
U hrvatskim je krajevima uobičajeno davati u prvoj polovici XIX. stoljeća u Štrukovec, a
nadimke pojedinim osobama. U Međimurju od njega je potekla i današnja obitelj Hoblaj
se takav naziv zove »cona« prema njemačkoj u Štrukovcu.
riječi Zuname, koja znači prezime. 2.) Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV.
Najvjerojatnije se je u župu Selnica, odnosno unaprjeđivao je u hrvatskoj obrt i trgovinu sa
u mjesto Štrukovec, iz Austrije ili iz Njemačke željom da ublaži rušilački pohod Mongola.
doselila neka osoba s prezimenom Hoblaj. U tu svrhu naseljavao je u Međimurje
Prisjetimo se da je Međimurje kao pogranično strance, većinom njemačke obrtnike. Ti su se
područje oduvijek privlačilo mnoge strance, doseljenici zvali »kraljevski gosti« (hospites).
koji su se tu naselili i trajno ostali. Jedan Oni su na rijeci Dravi osnovali trgovište
takav val pridošlica u Međimurje dogodio Prelog, a naziv mjesta pokraj Preloga
se nakon 1242. godine. Naime, u zimi su od »Čehovec« očito upućuje da su neki »kraljevi
1241. do 1242. godine u Ugarsku i Hrvatsku gosti« došli iz Češke. Najvjerojatnije su se do
preko zaleđenih rijeka Dunava, Drave i Mure danas prezimena tih »kraljevskih gostiju«
provalili divlji Mongoli ili Tatari. Hrvatsko- zadržala u mnogim mjestima Međimurja,
ugarski kralj Bela IV. (1235. – 1270.) pošao pa tako i u Štrukovcu, čije ime podsjeća na
im je u susret s velikom vojskom, ali je bio struku (međimurski naziv za struku glasi
poražen na rijeci Šajo u Mađarskoj 1. IV. »štruka«) na obrt, na obrtnike i na trgovinu.
1241. godine. U bitci je smrtno bio ranjen i O imenu župe Selnica nije potrebno posebno
hrvatski vojvoda Koloman, koji je od rana govoriti jer to ime upućuje na naselje ili selo,
umro u Čazmi kraj Ivanić Grada. Mongoli ili na mjesto čovjekovog obitavališta.
su opustošili Međimurje. Nastojeći preko
Hrvatske provaliti u Italiju, u proljeće 1242. 3. Znameniti Hrvati iz župe Prelog
godine pobijedila ih je hrvatska vojska, a
zatim su se povukli u Aziju. Nakon odlaska Među znamenitim osobama koje su
Tatara Hrvatsku je trebalo obnoviti. Zbog rođene ili su djelovale u Prelogu, a čija su
toga je kralj Bela IV. hrvatskim velikašima i imena uklesana na spomen-ploču postavljenu
nekim mjestima podjeljivao razne povlastice. 5. X. 2002. godine na sjeverno pročelje župne
2
Tako je magistru Mihalju, bratu hrvatskog crkve, nalazi se i ime krstitelja Antuna
bana Buzađa, koji je posjedovao imanje Hoblaja: Ignac Rodić, Prilok, 1886. – Selnica,
Semenje na rijeci Muri, darovao četiri imanja: 1956. – generalni vikar za Međimurje 1941.
Lobor, Veliku, Klenovnik i Zlogonju. Sin – 1945. Ignacije Rodić bio je župnik u Selnici
bana Buzada, grof Tristan, posjedovao je od 1912. do 1950. godine. Rođen je u Prelogu
u Međimurju veliko imanje Rojc, koje se kao »Rodi« 1. II. 1886., a umro u Selnici 11.
nalazilo na području današnjih mjesta: II. 1950. godine. Zemaljska vlada u Zagrebu

2 Prema zapisu Župnog ureda Selnica, Antuna Hoblaja krstio je Ivan Kolenko, kapelan (sv. IV., str. 7, br. 52).

26