Page 174 - Zupa_Prelog_monografija_2017

U službi Bogu i ljudima

5. Nužnost novih provedbenih mehani-
zama za rađanje novog lica župne zajed-
nice

Uza sve to što postoje otpori prema no-
vome, čega dobar dio vjernika nije ni svjestan
a vidi se u modelima rada i crkvenoga života
u kojima se ne vidi izvoran duh Drugoga va-
tikanskog sabora, potrebno je držati se koncil-
skih usmjerenja te postkoncilskih poziva sv.
Ivana Pavla II. na usklađivanje župnih struk-
tura u vidu promicanja sudjelovanja laika u
pastoralnim odgovornostima, na formiranje
manjih (bazičnih) zajednica, gdje će župe biti
više »Božja obitelj, kao skupina braće koju
prožima jedan duh« (LG 28), a to znači za sve
»obiteljski, bratski, otvoren dom« (CT 67).
To nužno vodi prema uvažavanju no-
voga načina rada, počevši od svećenika. Tu
neće prevladavati uglavnom doktrinarni i
moralizatorski stil već radosni navještaj, raz-
govorna dimenzija s izmjenom misli i slušanja
jedni drugih, što će osobito dolaziti do izra-
žaja u katehetskim susretima. Nadalje, u prvi
će plan morati doći evangelizacija u kojoj će
župa biti »aktivan subjekt i nositelj sveuku-
pnoga pastoralnoga djela Crkve« (NSP 28).
Stoga, dok imamo niz primjedbi i poziva na
promjene društvene zajednice na društvenom
i političkom planu, valja poslušati sv. Ivana
Pavla II. koji je u pobudnici Kristovi vjernici lai-
Proslava 50. obljetnice Dakako, taj suvremeni kršćanin pretpo- ci (br. 34) rekao da je uvjet za korjenitu obnovu
svećeništva dr. stavlja i novi tip kršćanske odnosno župne zajedni- društva u kršćanskome duhu potrebna teme-
Milana Šimunovića u ce. U tom se smislu postavlja pitanje: Imamo li ljita obnova kršćanskog tkiva samih crkvenih
Prelogu na svetkovinu danas kršćanske zajednice ili samo župe koje zajednica. Na toj će crti kardinal J. Ratzinger
Bogojavljenja su uglavnom administrativne jedinice i uslužni 1996. godine, kasniji papa Benedikt XVI., uo-
(6. 1. 2017.)
religiozni centar? Stoga je jedno od odluču- čavajući promjene koje se događaju, zaključiti
jućih pitanja suvremene Crkve kako stvoriti da se sadašnje ustrojstvo župe u cijelosti neće
zajednice u kojima će biti vidljivije i gotovo moći održati. Crkva više neće biti zajednica
opipljivije kršćansko iskustvo vjere s brat- velikog broja ljudi nego će to biti »Crkva ma-
sko-sestrinskim odnosima. Naime, to poima- njina«, koja iz uvjerenja djeluje u malim živim
nje župne zajednice polazi iz nove koncilske vjerničkim krugovima, sastavljenim od istin-
vizije Crkve, shvaćene kao »mjesta zajedništva skih vjernika. Zacijelo će takve buduće župne
i sudjelovanja« u kojima, kako je već naglaše- zajednice moći više privlačiti i zahvaćati, jer
no, svi krštenici imaju jednako dostojanstvo će svim bogotražiteljima moći reći: »Dođite
premda u stupnjevitoj različitosti. Oni su, u k nama, vidite i iskusite kako je lijepo biti kr-
zajedništvu s biskupima i njihovim prvim su- šćanin!« A to znači, kako nam govore veliki
radnicima svećenicima, pozvani preuzeti svoj crkveni umovi, da ćemo ubuduće trebati prije
dio odgovornosti sukladno karizmama koje svega mjesta, skupina, pokreta i zajednica u
su primili i potrebama same zajednice. Takvi kojima će se ljudi, odlučne volje da žive iz vje-
odnosi vodit će prema smanjivanju napeto- re, skupljati, zajedno učiti i uzajamno se no-
sti između klera i laika, uvažavanju karizmi siti. To učvršćivanje vjere, ufanja i ljubavi bit
(darova) vjernika laika i njihovu aktivnijemu će sve neophodnije u situacijama raspršenosti
uključivanju u odgovorne službe, te zalaganju kršćana među onima koji ne vjeruju ili su neke
iz vjere posebice s obzirom na one koji su po- druge vjere.
trebni naše pomoći. To će biti Crkva koja se Sve vodi prema takvom strukturiranju
neće iscrpljivati gotovo samo u obredima, već župne zajednice kako bi se moglo ostvariti
će se pitati o svojemu trajnome rastu u vjeri i novo zajedništvo i poslanje, i u tom se pravcu
njezinu svjedočenju u konkretnoj sredini. osjeća potreba formiranja posebnih manjih

174