Page 175 - Zupa_Prelog_monografija_2017

Župna zajednica u retrospektivi i perspektivi

zajednica ili živih vjerničkih krugova, prema mora prestati misliti kao nečem što je za dje-
dokumentu Hrvatske biskupske konferencije cu, eventualno za mlade. Naprotiv, ona je u
Župna kateheza u obnovi župne zajednice (2000.), prvom redu za odrasle, dakako daleko druk-
te najnovijem radnom dokumentu (o kojemu čija od one koje se stariji sjećaju. U novoj je
ove godine raspravlja cijela Crkva u Hrvatskoj katehezi prijeko potrebno da prevladava raz-
Da vaša radost bude potpuna (Iv 15,11), Katehe- govorna, iskustvena, molitvena i slavljenička
za i rast u vjeri u današnjim okolnostima (2017.). dimenzija, prema načelu »dijeljenja Biblije ili
Te manje zajednice postaju katehetske skupine Božje riječi« – »dijeljenja života«, životnih pi-
odnosno »životna mjesta«, ne samo za poučava- tanja i problema u svjetlu i snazi vjere.
nje u vjeri već i za življenje kršćanskog isku- Ovdje treba istaknuti da je pravi susret s
stva. Naime, bez osiguranja uvjeta za stvarno Kristom (posebice na misi, u pričesti) presu-
iskustvo življenoga kršćanstva, bez stvaranja dan za angažiranje vjernika, osobito župnog
novih životnih prostora u kojima će biti mo- pastoralnog vijeća. Vjernici koji su iskusili taj
guć doživljaj globalnoga kršćanskog iskustva, susret dobivaju silu Duha Svetoga i postaju
nema uspjeha kršćanske inicijacije odnosno svjedoci. Okupljanje u manjim višeobličnim
slavlja sakramenata djece i mladih, posebice skupinama u kojima se vjera uči, slavi i živi,
prve pričesti i krizme, što za mnoge prerasta pretpostavlja promjenu stečenih mentaliteta
u »prazan običaj«, jer se poslije gubi svijest o kako kod svećenikâ tako i kod vjernikâ. Defi-
življenju i djelovanju iz vjere, a to je jedna od nitivno više ne može opstati tzv. paternalistič-
silno zabrinjavajućih pojava u životu Crkve. ko dušobrižništvo koje vjernike drži stadom
Postavlja se temeljno pitanje: Je li dosta da bez pravoga uvažavanja i povjerenja na razini
župa funkcionira kao neka organizacija, da se kler – laici. U tom smislu bit će prijeko potreb-
ljudima samo govori o Bogu (putem propovi- no omogućiti kolanje informacija, izvještaja i
jedi, raznih nagovora, pa i suvremenih medija) polaganja računa (i putem župnoga lista), da se
ako je iskustvo pokazalo da to ipak nije mno- vidi kako je potrebna raznovrsna i stručna su-
ge »dovelo u Crkvu«? Ili je temeljno pitanje: radnja laika, koja pretpostavlja i prihvaćanje
Kako ljude uvesti (inicirati) u susret s Bogom, konstruktivne kritike te inicijativa odozdo. Pri-
po Kristu i u jedinstvu Duha Svetoga, i u tom
smislu ići prema tome da svi naši pastoralni
oblici više posreduju svu puninu života koji je
Isus donio i pokažu svima kako je kršćanstvo
najljepša i radosna vijest za čovječanstvo? Či-
njenica je da su ljudi, premda se čine samodo-
statnima, ipak sve ranjiviji, očekujući da im cr-
kvena zajednica posreduje »prvenstvo vjere u
Boga«, »da ih Bog voli i da im prašta«, da je to
mjesto gdje se mogu duhovno liječiti, inače će
im u protivnom sve manje značiti. Zato će Cr-
kva, konkretna župna zajednica, morati više
biti prostor susretanja, međusobnog razgovo-
ra i podupiranja na duhovnom putu, prostor
molitve i razgovora s Bogom, mjesto gdje će
ljudi postajati bolji, radosniji, sposobniji da se
nose sa suvremenim problemima.
Isto tako, budući će odgoj u vjeri, počevši tom je župnik onaj koji sve uključuje i uskla- Tijelovska procesija
od obitelji do vjerskoga odgoja u vrtićima, vje- đuje, spreman da znade ravnati konfliktima. S u Prelogu – sjenica u
ronauka u školi i kateheze u župnoj zajedni- druge strane, župljani moraju posve napustiti Sajmišnoj ulici
ci, morati više smjerati prema pripremi djece mentalitet da je Crkva, odnosno župa, »stvar (15. 6. 2017.)
i mladih za trajno okupljanje oko Krista i za svećenika« i usvajati putem katehetskih su-
suodgovorno djelovanje koje se rađa već iz kr- sreta da biti kršćanin znači i djelovati iz vjere,
štenja i drugih sakramenata. To će na poseban odnosno imati takav osjećaj crkvenosti kako bi
način doći do izražaja u katehetskim susreti- bilo razvidno da je Crkva – župa »djelo svih«,
ma mladih i odraslih bez čega župna zajedni- a ne samo uskoga kruga vjernika. To pretpo-
ca nema budućnosti, uz nužnost uvažavanja stavlja trajan rast u vjeri i duhovnosti, s nagla-
katekumenata, toliko važnoga u prvoj Crkvi, skom na molitvi i življenju sakramentalnim
koji pretpostavlja određene etape u procesu životom. To znači da je od presudne važnosti
obraćenja i opredjeljenja za Krista u Crkvi. A rast u svijesti služenja, te čuvanje od napasti
to znači i nužnost župnih okupljanja, odnosno da se možebitni paternalizam župnika zami-
župne kateheze koja mora doživjeti korjenite jeni postupcima laika koji se mogu očitovati
promjene. U prvom redu o njoj se konačno u nadmetanju, bolesnom isticanju i stvaranju
175